Granica Slovenija Austrija
Granica između Slovenije i Austrije proteže se u dužini od oko 330 kilometara. Najveći dio granice obilježavaju Karavanke, Pohorje i Lavantinske Alpe. Ostali dijelovi granice prate rijeke Kučnicu, Muru i Dravu.
Zbog ovih posebnih geografskih uvjeta vozačima stoji na raspolaganju razmjerno malo graničnih prijelaza. Za turiste su posebno važni autocestovni prijelazi kod tunela Karavanke te kod Šentilja (SVN) – Spielfelda (AT).
Granične kontrole i uvjeti ulaska
Unutar schengenskog prostora Europske unije u pravilu nema redovitih graničnih kontrola. Iznimke su ipak moguće u određenim situacijama, primjerice radi zaštite javnog reda i unutarnje sigurnosti. Tu spadaju, primjerice, međunarodna sportska događanja ili veliki politički skupovi. Zbog pojačane ilegalne imigracije granica se, prema podacima iz 2023. godine, na austrijskoj strani ipak strože kontrolira.
Kao građanin EU-a granicu obično možete prijeći bez problema s važećom putovnicom ili osobnom iskaznicom te nositi robu za osobne potrebe. Treba, međutim, imati na umu da granične kontrole mogu uzrokovati duža vremena čekanja. Ako unaprijed registrirate svoju digitalnu vinjetu, izbjeći ćete barem dodatna kašnjenja na naplatnim postajama i moći ćete ih proći bez zaustavljanja.
Važni granični prijelazi
Za putnike su posebno relevantni tunel Karavanke te autocestovni prijelaz Šentilj (SVN) – Spielfeld (AT).
Tunel Karavanke
Gotovo 8 kilometara dug tunel Karavanke izgrađen je između 1986. i 1991. godine i povezuje slovensku autocestu A2, koja vodi izravno kroz Ljubljanu, s austrijskom autocestom A11. Izgradnjom tunela vrijeme putovanja između Ljubljane i Villacha skraćeno je za više od jednog sata.
Tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima tunelom dnevno prolazi preko 30.000 vozila, zbog čega može doći do duljih vremena čekanja. Kod velike gustoće prometa i opasnosti od zastoja, maksimalna dopuštena brzina u tunelu smanjuje se s 80 km/h na 50 km/h, što dodatno produljuje vrijeme putovanja. Izvan glavne turističke sezone tunelom dnevno prolazi oko 10.000 vozila.
Očekuje se da će od 2028. godine biti izgrađena druga tunelska cijev. Time bi se dopuštena maksimalna brzina mogla povećati na 100 km/h. Imajte na umu da je tunel Karavanke posebna naplatna dionica. Dodatne informacije o posebnoj naplati cestarine u Sloveniji pronaći ćete u našem vodiču.
Šentilj (SVN) – Spielfeld (AT)
Na granici između Šentilja i Spielfelda nalaze se dva granična prijelaza. Jedan je autocestovni prijelaz između austrijske A9 i slovenske A1, a drugi povezuje austrijsku državnu cestu B67 sa slovenskom glavnom cestom 437.
Prijelaz između B67 i 437 nudi mogućnost izbjegavanja cestarina. Međutim, vožnja izvan autocesta i brzih cesta povezana je sa znatno duljim vremenom putovanja. Korištenje autocesta obično je opuštenije za putnike, posebno ako su digitalne vinjete unaprijed registrirane. Za putnike u tranzitu prema Hrvatskoj posebno je praktičan autocestovni prijelaz Spielfeld – Šentilj, jer se preko A1 kod Maribora dolazi do A4, koja izravno vodi do hrvatske granice.
Slovenija
U sljedećem odlomku dobit ćete kratak pregled o tome je li vam u Sloveniji potrebna vinjeta, morate li platiti cestarinu ovisnu o prijeđenoj dionici ili treba li dodatno voditi računa o posebnim naplatnim dionicama. Detaljne informacije o cestarini i posebnoj cestarini u Sloveniji možete pronaći u našem vodiču.
Obveza vinjete (ili ne?)
Ako na svom putovanju želite koristiti slovenske autoceste i brze ceste, za vozila ispod 3,5 t najveće dopuštene mase potrebna vam je elektronička vinjeta, tzv. E-vinjeta. Za vozila s većom najvećom dopuštenom masom obveza vinjete ne vrijedi; umjesto toga naplaćuje se cestarina ovisna o prijeđenoj dionici. Dodatno postoje posebne naplatne dionice na kojima se, neovisno o masi vozila, naplaćuju dodatne naknade, primjerice pri korištenju tunela Karavanke.
Cestarina ovisna o prijeđenoj dionici
Ako vaše vozilo ima najveću dopuštenu masu veću od 3,5 t, umjesto vinjete vam je potreban DarsGo uređaj za naplatu cestarine ovisne o prijeđenoj dionici. Ova cestarina ovisi o prijeđenim kilometrima, broju osovina te euro emisijskom razredu vozila. Euro emisijski razredi dijele se na razrede štetnih tvari od 1 do 6. Pritom razred 1 označava visoko, a razred 6 razmjerno nisko opterećenje štetnim tvarima.
Austrija
U sljedećem odlomku dobit ćete kratak pregled o tome je li vam u Sloveniji potrebna vinjeta, morate li platiti cestarinu ovisnu o prijeđenoj dionici ili treba li dodatno voditi računa o posebnim naplatnim dionicama. Detaljne informacije o cestarini i posebnoj cestarini u Sloveniji možete pronaći u našem vodiču.
Obveza vinjete (ili ne?)
Za korištenje austrijskih autocesta i brzih cesta naplaćuju se naknade u obliku obveze vinjete. Vozilima do 3,5 t najveće dopuštene mase stoga je potrebna vinjeta, koja je dostupna i u digitalnom obliku. Dodatne informacije o cestarini u Austriji i različitim razredima vozila pronaći ćete u našem vodiču.
Cestarina ovisna o prijeđenoj dionici u Austriji
Imajte na umu da za vozila iznad 3,5 t najveće dopuštene mase obveza vinjete ne vrijedi te je umjesto toga potrebno platiti cestarinu ovisnu o prijeđenoj dionici. Ova cestarina, ovisna o prijeđenoj udaljenosti, obračunava se pomoću GO-Box uređaja, koji mora biti instaliran u vašem vozilu radi prikupljanja podataka.
Posebne naplatne dionice u Austriji
Uz obvezu vinjete i cestarinu ovisnu o prijeđenoj dionici, u Austriji postoje određene posebne naplatne dionice za čije korištenje se naplaćuju dodatne naknade. Dodatne informacije o raznim tunelima i određenim cestama preko prijevoja pronaći ćete u našem članku o posebnoj cestarini u Austriji.
Tim Europamauta želi vam ugodno putovanje!
Naručite svoju vinjetu za Sloveniju ili Austriju odmah kod nas online i opušteno koristite autoceste u Sloveniji i Austriji. Za dodatna pitanja o cestarini stojimo vam na raspolaganju putem e-maila. Osim toga, dodatne informacije o cestarini u Sloveniji ili cestarini u Austriji pronaći ćete u našem vodiču odnosno našem vodiču.